Analiza web stranica i optimizacija – Detaljni vodič

Svaki vlasnik web stranice, prije ili kasnije, osjeti nelagodu kada shvati da stranica ne donosi očekivane rezultate. Promet stagnira, konverzije izostaju, a konkurencija nekako uvijek izgleda korak ispred. Problem nije u nedostatku truda, već u nepoznavanju stvarnog stanja stvari.

Analiza web stranica i optimizacija omogućuju mapiranje tehničkih, sadržajnih i SEO slabosti koje koče rast prometa i konverzije, te pružaju konkretan plan za poboljšanje brzine, rangiranja, korisničkog iskustva i vidljivosti u Google pretraživanju.

Otkrivanje što zapravo ne funkcionira, umjesto pogađanja, znači razliku između beskonačnog bušenja u mraku i preciznih poteza koji donose mjerljive rezultate.

Što vam analiza web stranica zapravo donosi u praksi

Kad kažemo analiza, ne mislimo na površnu provjeru boja ili fonta. Radi se o temeljitom pregledu svih elemenata koji utječu na performanse, tehnička infrastruktura, SEO parametri, korisničko iskustvo, sadržaj, brzina učitavanja.

Bez analize, poslovni ljudi bacaju novac na oglašavanje i content marketing koji pokušava nositi teret stranice koja, tehnički gledano, ne može pratiti tempo. Kad SEO stručnjak ili agencija napravi dubinsku analizu, izvlače se podaci iz Google Search Consolea, Google Analyticsa, alata za testiranje brzine, provjere mobile responsiveness, strukture URL-ova.

Rezultat? Konkretna lista problema. Nema praznog govorenja o “potrebi za optimizacijom”, dobije se precizna dijagnoza: nefunkcionalni 404 linkovi na 12 ključnih podstranica, 3,8 sekundi prosječnog učitavanja na mobitelu (daleko iznad 2 sekunde koliko je poželjno), nedostaje 47 meta opisa, nisu implementirani strukturirani podaci.

To znači da tvrtka zna gdje treba uložiti resurse, i da se njen marketing tim više ne pita zašto kampanje ne donose povrat. Odgovor je u tehničkim detaljima koje analiza raskrinkava.

Tri stupca na kojima se temelji svaka uspješna optimizacija

Postoji bezbroj taktika, trikova, “growth hacking” taktika… ali bez ova tri temelja, sve ostalo je samo šminka na pukotinama zida.

Tehnička optimizacija znači osigurati da Google može, bez problema, crawlati stranicu, da se učitava brzo, da je sigurna (HTTPS), da radi besprijekorno na mobilnim uređajima. Bez toga, stranica jednostavno neće moći dostići vodeće pozicije, čak i kad sadržaj bude dobar. Server response time, kompresija slika, minifikacija CSS/JS, CDN implementacija, sve to spada ovdje.

Sadržajna optimizacija obrađuje ono najvidljivije: tekstove, naslove, meta podatke, strukturu sadržaja, ključne riječi. Ali to nije samo “ubaciti par fraza u tekst”. Radi se o pisanju relevantnog, dubokog sadržaja koji odgovara na stvarna pitanja publike, i o pravilnoj upotrebi H1/H2/H3 tagova, internih linkova, alt tekstova na slikama.

Off-page optimizacija pokriva sve što se događa izvan vaše stranice: backlinkove s drugih relevantnih izvora, brand mention, društvene signale. Kad kvalitetna stranica linkuje na vašu, to je za Google pokazatelj autoriteta. Ali ne bilo kakvi linkovi, nego oni s domaćina koji imaju tematsku povezanost i domain authority.

Poslovna stranica bez balansa ova tri elementa uvijek će imati “curenje” performansi negdje u lancu.

Kako tehnička analiza čini razliku u brzini učitavanja i rangiranju

Google je jasan: stranice koje se brzo učitavaju imaju prednost. Core Web Vitals, LCP, FID, CLS, sad su službeni ranking faktori.

LCP (Largest Contentful Paint) mjeri koliko brzo se učita glavni sadržaj. FID (First Input Delay) hvata sposobnost stranice da reagira na korisnički input. CLS (Cumulative Layout Shift) provjerava koliko se elementi “pomiču” dok se stranica učitava (što frustrira korisnike).

Tehnička analiza otkriva gdje se gubi vrijeme: prevelike slike (npr. 3 MB hero slika koja se mogla kompresirati na 200 KB), nepotrebne skripte od trećih strana koje usporavaju rendering, loš hosting s vremenom odgovora servera od 1,2 sekunde.

Jednom smo analizirali e-commerce stranicu koja je koristila hosting za 5 eura mjesečno. Server response time bio je 1,7 sekundi. Prebacili su na bolji VPS, spustili na 0,3 sekunde. Samo ta promjena, zajedno s lazyload implementacijom za slike, smanjila je prosječno vrijeme učitavanja s 4,1 na 1,8 sekundi.

U tri mjeseca, organski promet porastao za 28%. Nije dodan niti jedan novi sadržaj. Tehnička analiza otkrila je bottleneck, optimizacija ga riješila.

Mobilna prilagodba također spada ovdje, Google radi mobile-first indexing, što znači da prvo gleda mobilnu verziju stranice. Ako ta verzija nema neke elemente (npr. važne interne linkove), Google ih neće ni vidjeti.

Gdje su skriveni problemi koje većina vlasnika web stranica ignora

Većina biznis ljudi provjerava homepage, možda blog post ili dva, i misli “Sve radi”.

Ali analiza otkriva da 40% podstranica nije uopće indeksirano u Google Search Consoleu jer postoji robots.txt blokada koja je tamo stavljena prije tri godine i zaboravljena. Ili da postoji 200+ interno pokvarenih linkova (linkovi koji vode na nepostojeće stranice ili rare 301 redirecte).

Duplikat sadržaja je druga tiha opasnost. Ako ista stranica postoji na dvije URL adrese, recimo /proizvod i /proizvod?ref=email, Google ne zna koju verziju pokazati u rezultatima i često obje rangira loše. Canonical tag rješava to, ali mnogi ne znaju za tu opciju.

Stare, zaboravljene podstranice mogu biti pravno zastarjele, sadržavati neažurirane cijene, pokvarene forme. Ali korisnici ih i dalje nalaze preko Google pretraživanja, i odmah kliknu “natrag”, što je negativan signal za algoritme.

Meta podaci, title tagovi, meta description, često su duplicirani ili generički (“Naslovnica”, “Stranica 5”). To ne samo da ne privlači klikove, nego Google vidi da vlasnik nije uložio trud u SEO.

Interni linkovi? Često se linkuje samo iz menija. Ali dublje podstranice ostaju izolirane, što znači da Google crawler teže dolazi do njih, a korisnik koji dođe iz pretraživanja nema prirodan put prema daljnjim relevantnim sadržajima.

Kako Google algoritmi evaluiraju vašu stranicu u svakom koraku

Google ne dolazi na vašu stranicu i ne “ocjenjuje” je ljudski. Ima faze, svaka bitna.

Crawling: Googlebot (crawler) prati linkove po webu i dolazi do vaše stranice. Ako imate loše interne linkove ili stranice bez linkova uopće (“orphan pages”), crawler ih neće pronaći. Robots.txt i sitemap.xml tu igraju ulogu.

Indeksiranje: Nakon što crawler preuzme sadržaj, pokušava ga indeksirati, dodati u Googleovu bazu podataka. Ako sadržaj nije originalan, prezahtjevan za analizu, ili tehnički loš (npr. Javascript koji Google ne može izvršiti), stranica ostaje izvan indeksa.

Rangiranje: Tu dolazi do najkompleksnijeg dijela. Google koristi stotine ranking faktora: relevantnost sadržaja za upit, autoritet stranice (backlink profil), tehničku brzinu, korisničko iskustvo, mobilnu prilagodbu, Core Web Vitals, frekvenciju ažuriranja sadržaja, dubinu odgovora na temu.

Kvaliteta sadržaja procjenjuje se kroz tzv. E-E-A-T (Experience, Expertise, Authoritativeness, Trustworthiness). Stranica koja pokazuje autoritet, link s javnih institucija, citirana u medijima, korisnici ostaju dugo na njoj, ima prednost.

Korisničko iskustvo također, bounce rate, prosječno vrijeme na stranici, broj stranica po sesiji, sve su to indirektni signali koje Google može pratiti (kroz Chrome podatke ili Android) i koje koristi kao dodatnu potvrdu kvalitete.

Kad netko kaže “Google ne voli moju stranicu”, to često znači da stranica ne zadovoljava nešto u ovom lancu. Analiza precizno pokazuje gdje točno dolazi do pucanja.

Što vas konkurencija radi drugačije – komparativna analiza

Zašto konkurent sa sličnim proizvodima ili uslugama redovno zauzima prve tri pozicije, a vaša stranica tek negdje na drugoj stranici Googlea?

Komparativna analiza daje odgovor.

Počinje s identifikacijom konkurenata, ne onima koje vi mislite da su vam konkurenti, nego onih koji zapravo rangiraju za vaše ključne upite. Preko alata kao što su Ahrefs, SEMrush, Moz, mogu se analizirati backlink profili, domain authority, broj indeksiranih stranica, tipovi sadržaja.

Često otkrijete sljedeće:

• Konkurent ima 300+ redovno ažuriranih blog postova, dok vi imate 12 starih tekstova.
• Njihove podstranice linkane su s 15+ relevantnih izvora (lokalni mediji, branšni portali), dok vaša stranica ima tek par vlastitih linkova.
• Struktura URL-ova je čitljivija: koriste /usluge/web-dizajn umjesto /index.php?page=17.
• Meta opisi su optimizirani i pozivaju na klik, dok vi imate generičke ili nepotpune opise.

Jednom smo uspoređivali dvije agencije za digitalni marketing u Zagrebu. Jedna je imala 5x više organskog prometa. Razlika? Blog s detaljnim case studiesima i guestpostovima na Netokraciji i sličnim portalima. Druga agencija imala je homepage, stranicu “O nama” i kontakt formu, i ništa više.

Komparativna analiza pokriva i brzinu: ako konkurent učitava za 1,4 sekunde, a vi za 3,2, gotovo sigurno gube korisnici prije nego što vide ponudu.

Sezonske promjene i kako se pripremiti za vrhunce prometa

Promet na webu nije konstanta. Zna biti, za neke industrije, eksplozivan u određenim razdobljima.

E-commerce stranice za dječje igračke vide špicu u studenom i prosincu. Turističke agencije, od ožujka do lipnja. Knjigovodstvene usluge, početak i kraj godine.

Ako tehničar infrastruktura (hosting, CDN, caching) nije spremna, stranica pada pod opterećenjem. Korisnici dobivaju timeout errore ili spore loadove, napuštaju stranicu i prelaze na konkurenciju.

Google Analytics i Search Console podaci iz prethodnih godina omogućuju predviđanje vrhunaca. Ako je prošle godine u rujnu bio skok od 150%, ove godine treba planirati jači hosting ili optimizirati još više tehničkih elemenata prije tog perioda.

Sadržaj također treba biti spreman unaprijed: blog postovi, landing pages, kampanje, ne na dan kad sezona krene, nego tjedan-dva prije. Google treba vrijeme da indeksira i rangira novi sadržaj.

Jedna e-trgovina za vanjsku opremu napravila je grešku: pripremili su sve za Black Friday kampanju, ali nisu optimizirali brzinu. Promet porastao 5x u jedan dan, stranica postala gotovo neupotrebljiva zbog laggova. Prodaja je bila ispod očekivanja, a bounce rate otišao na 78%.

Sljedeće godine, tri tjedna prije Black Fridaya, tehnička analiza otkrila je uska grla. Optimizirani su image deliveries (lazyload + CDN), baza podataka reindeksirana, cache pravilno postavljen. Rezultat: promet 6x, ali stranica stabilna, bounce rate 42%, konverzije narasle za 210%.

Interni linkovi kao nevidljiva moć koja drži stranicu povezanom

Većina ljudi misli o linkovima samo kad se radi o backlinkovim, linkovima s drugih stranica prema vašoj. Ali interni linkovi su jednako važni.

Interni link je svaki link unutar vaše domene koji vodi na drugu podstranicu vaše domene. Čemu služe?

Prvo, korisničkom iskustvu. Kad netko čita članak o web optimizaciji i naiđe na pojam “Core Web Vitals”, klikabilni link koji vodi na detaljniji članak o toj temi zadržava ga duže na stranici.

Drugo, Google crawleru. Crawler prati linkove, ako stranica nema linkova prema njoj, crawler je teško nalazi. “Orphan” stranice, podstranice bez internih linkova, često uopće ne budu indeksirane.

Treće, SEO moći distribucija. Kad homepage (koja obično ima najviše vanjskih linkova prema njoj i time najviše “link juice” ili autoriteta) linkuje na podstranice, dio tog autoriteta prelazi dalje.

Ali anchor text, tekst koji je klikabilan, mora biti relevantan. Ne “klikni ovdje”, nego “detaljni vodič kroz SEO analizu”.

Struktura treba biti logična. Idealno je imati hijerarhiju: Homepage → Kategorija → Podstranica. I interne linkove koji povezuju srodne teme lateralno (npr. blog post o brzini učitavanja linkuje na post o CDN rješenjima).

Jedna B2B stranica imala je 40+ usluga, ali sve dostupne samo preko padajućeg menija. Google crawler i korisnici koji su dolazili preko organskog pretraživanja nikad nisu pronašli veći dio tih usluga. Nakon što smo dodali interni linking unutar blog postova i na relevantnim landing pages, broj indeksiranih stranica porastao za 60%, a organski promet za usluge povećao za 35%.

Kako strukturirani podaci povećavaju vidljivost u pretraživanju

Kad tražite recept na Googleu, često vidite “rich result”, zvjezdice za ocjenu, vrijeme pripreme, kalorije, sve prikazano direktno u search rezultatima. To nije automatski generirano od Googlea. Stranica koja se prikazuje implementirala je strukturirane podatke (schema markup).

Strukturirani podaci su kod (obično JSON-LD format) koji opisuje sadržaj stranice strojevima. Govore Googleu: “Ovo je recept. Ovo je cijena. Ovo je recenzija. Ovo je FAQ.”

Zašto je to važno za business stranice? Zato što rich snippets (rezultati s dodatnim informacijama) imaju viši CTR (click-through rate). Korisnik vidi više informacija prije nego klikne, ako je sadržaj relevantan, veća je šansa da klikne.

Npr. za e-commerce, može se koristiti Product schema, prikazuju se cijene, dostupnost, ocjene. Za lokalne tvrtke, LocalBusiness schema omogućuje prikaz adrese, radnog vremena, kontakta.

FAQ schema omogućava prikaz pitanja i odgovora direktno u SERP-u, zauzima više prostora, gura konkurente niže.

No strukturirani podaci nisu magija, oni ne garantiraju rich snippet. Google odlučuje hoće li ih prikazati. Ali bez schema markupa, šanse su nula.

Implementacija nije teška. Google nudi Structured Data Markup Helper, a alati kao Yoast (za WordPress) ili ručna implementacija JSON-LD koda u HTML.

Jedna online trgovina za elektroniku dodala je Product schema na 200+ proizvoda. U roku od mjesec dana, 30% proizvoda dobilo je rich snippets u SERP-u. CTR na te proizvode povećao se za 18%, što je direktno utjecalo na promet i prodaju.

Mobilna optimizacija – više nije opcija, već preduvjet

Ako stranica ne radi besprijekorno na mobitelu, ne radi.

Google je prešao na mobile-first indexing, što znači da prvenstveno gleda mobilnu verziju stranice za rangiranje, čak i za desktop rezultate. Ako mobilna verzija nema određeni sadržaj, taj sadržaj možda neće biti indeksiran.

Što znači “mobilna optimizacija”?

• Responsive design: stranica se automatski prilagođava veličini ekrana. Ne fiksna širina, nego fleksibilni layout.
• Brzina učitavanja: mobilni uređaji često imaju sporije mrežne veze, 3G, loš Wi-Fi. Optimizacija slika, lazy loading, minimalan JavaScript nužni su.
• Touch-friendly navigacija: buttoni i linkovi dovoljno veliki da se lako tapkaju prstom. Razmak između elemenata dovoljan da se ne klikne slučajno krivi element.
• Čitljivost teksta bez zooma: font veličina najmanje 16px. Kontrast dovoljan da se čita na suncu.

Google Mobile-Friendly Test (search.google.com/test/mobile-friendly) besplatna je provjera.

Jedna agencija za nekretnine imala je desktop stranicu koja je izgledala odlično. Ali na mobitelu, forma za upit bila je toliko mala da je 60% korisnika odustajalo prije nego ju ispuni. Nakon redizajna s fokusom na mobitel (veća polja, jednostavniji layout), broj upita preko mobitela porastao za 140%.

Core Web Vitals se također mjere odvojeno za desktop i mobitel, što znači da stranica može imati dobre rezultate na desktopu, ali loše na mobitelu. Google će u tom slučaju rangirati stranicu niže za mobilne pretrage.

Konverzije kroz analizu: od klikanja do kupnje

Sav promet na svijetu ne znači ništa ako ne vodi prema cilju.

Analiza konverzija prati svaki korak korisnika, od ulaska na stranicu, preko pregledavanja proizvoda ili usluga, do finalne akcije (kupnja, upit, registracija).

Google Analytics omogućava postavljanje “ciljeva” (goals): npr. zahvalna stranica nakon kupnje, klik na telefon, ispunjavanje forme. Preko Event Trackinga mogu se pratiti i mikro-konverzije, scroll depth, klikovi na određene elemente, reprodukcija videa.

Ali najvažnije je analizirati gdje korisnici odustaju. Ako 500 ljudi dođe na stranicu proizvoda, 100 klikne “Dodaj u košaricu”, ali samo 10 završi kupnju, problem je negdje u procesu checkout-a.

Možda je forma prekompleksna (traži 15 polja). Možda nema opcije plaćanja karticom nego samo virmanom. Možda dostava košta previše. Možda stranica ne interno učitava korake jasno pa korisnik ne zna je li klik prošao.

Heatmape (Hotjar, Crazy Egg) prikazuju gdje korisnici klikću, gdje scrollaju, gdje stoje. Session recordings pokazuju točno što korisnik radi, klikne li na element koji ne radi, jel se frustrira i odustaje.

Jedna SaaS kompanija otkrila je preko session recordinga da 40% korisnika pokušava kliknuti na element koji izgleda kao button, ali to nije bio button, samo slika. Dodali su funkcionalni gumb, konverzije narasle za 22%.

A/B testiranje, istovremeno prikazivanje dvije verzije stranice različitim korisnicima, omogućava testiranje hipoteza. Hoće li crveni ili plavi button dovesti do više kupnji? Hoće li kraći ili duži tekst? Jedino što vrijedi je test, ne nagađanje.